Jesmo li se nekad zapitali da li je naša tradicija u trendu?
Padne li nam na pamet – šta je to što nas razlikuje od naroda kojima smo okruženi?
Je li pitanje decenija ili godina do izumiranja našeg identiteta?
Smatram da su naša tradicija i kultura sve više u trendu i da smo sve bliži evropskim parametrima za formiranje morala i društvenog uređenja.
A upravo tradicija i kultura uvijek su pravile među između nas i između naroda od kojih se dijametralno razlikujemo.
Osnovno obilježje našeg postojanja jeste naš jezik. Šta je uticalo na to da se stidimo izvornih oblika našeg jezika i da smatramo da smo manje u toku sa svijetom ako održavamo svoj govor?
Na primjer, baš me zanima je li vaša nana ašikovala i sevdisala ili je možda izlazila na dejt?
Begeniše li vaša nana ili možda lajkuje? Moja, Boga mi, od skoro počela i da lajkuje. A meni se sve više begeniše.
Kaže li vaš dedo za nešto da je agar i serbez ili kaže da je gospodski?
Kad idemo da ašikujemo, tražimo li od baba izun ili dozvolu?
Zar nije jazuk što ne znamo svoje adete? Kome ćemo za to dževab dat’? Udario nam delikanluk u glavu, pa za đuture svojega nećemo da čujemo. Ovo je pred ibret, može bit će da nas stigne iftirah. Ovako nam nema igbala sa ovim našim halom. Allahov je emer, veliki harabat činimo sebi.

Jesmo li zaboravili kako su se ranije pozdravljali naši stari? Imamo li ponosno i ustaljeno „merhaba“, „ejvala“, „selam alejkum“? Ili se samo oni pobožni i staromodni tako pozdravljaju?
Nakon jezika koji ne znamo, imamo i običaje i naša osnovna kulturološka obilježja. Imamo bedem, imamo hamam.. imamo i sebilj, presadili smo onaj sarajevski zajedno sa golubovima.

Pored toga volimo i muziku, ali ne sevdalinke, one su nešto dotrajale, dosadile.
A ko više voli naš šeher i ko je njegovo primarno tradicionalno obilježje: Nuro, koji oživljava sevdalinke, sevdah i Eminu ili naš mladi i nadasve ambiciozni momak koji pjeva u muzičkom takmičenju onu pravu, modernu muziku?
Volimo i da čitamo. Tokom srednje škole smo pročitali ruske klasike, britanske velelepne ljubavne romane. A znamo li ko je Ahmed Vali Novopazarac? Jesmo li čuli za Gurbibabu, Nazifa Šuševića, Ismeta Rebronju, Ćamila Sijarića.. dobro, za njega smo čuli, napravili su školu koja nosi njegovo ime. A ako idemo tom logikom, čuli smo onda i za Avda Međedovića. Šta beše on napisao? Beše li on prozvan „balkanskim Homerom“? Je l’ beše on napisao ep od 12 311 stihova, što je duže od „Ilijade“  i „Odiseje“ zajedno? Ne vjerujem da je to neki naš pra pra pjesnik i guslar. Da je reper, znala bih sigurno.

Gete, za njega svi znamo, podsjeća da narod koji ima „Hasanaginicu“ ne može biti mali narod, a mi ubijeđeni da smo nejaki jer nemamo Rat i kaznu, Zločin i mir. Jesmo li istražili naše Tolstoje i Dostojevske koji su djelovali kod nas?
Preko toga što čujemo iz Geteove izjave uviđamo da nas drugi bolje poznaju bolje nego mi sami sebe. Vjerujem da je u naše gene usađena potreba da smo nesigurno tihi pred drugima, a da smo sigurno glasni i ubijeđeni da je sve što imamo na granici da bude ruralno i neupotrebljivo.
Ne stižemo od tekstova moderne muzike da spoznamo stihove mnogih autora koji govore o nama. Na primjer, jesmo li ikad čuli stihove:

Šeher Pazar, to je nešto drugo. To je biće koje čuje, koje vidi i koje osjeća i koje za sebe kao šuhret insan znade. On je u sabah mrena ružičasta, u akšame boja golubija, a noću je u pjenušu zvijezda i onaj je što od zlata tepeluke lije, ogrlice od biserja niže. On je onaj što s česama žubori i tišinu noćnu zamajava, da tihoća ne bi bila sama. Dok se uče dove uz tespihe, sitna zrna vrijeme prebrojava.

Autor ovih stihova je pjesnik i prozaista, naš a neotkriven, Omer Turković.
Je li i danas šeher Pazar šeher? Koliko zapravo volimo svoje?
Znam da ne mogu da upoznam tuđe dok ne otkrijem svoje, a svoje hoću mnogo.

Rijalda Halilović je rođena 1996 u Novom Pazaru. Studentica je srpkog jezika i književenosti. Već duži niz godina bavi se kreativnim pisanjem i čest je gost na književnim večerima.

Author: Zekerija Zekša Šaćirović

Zekerija Zekša Šaćirović, novinar, pisac, analitičar i filmski kritičar rodjen 1988.god u Novom Pazaru

OSTAVITI ODGOVOR